Zašto slavimo Nordijski dan?
Znate li razliku između skandinavskih i nordijskih zemalja? Strogo geografski gledano njima bi trebale pripadati samo Norveška, Švedska i sjeverni dio Finske. Najčešće se uzima u obzir povijesno-lingvistička perspektiva i u tom slučaju mislimo na Dansku, Norvešku i Švedsku.
Kad su u pitanju nordijske zemlje, širimo perspektivu zajedničkog geopolitičkog konteksta i mentaliteta na Finsku i Island, ali i na autonomne danske teritorije Grenland i Farske otoke te finsku autonomnu regiju Åland gdje je službeni jezik švedski.
Što je onda Nordijski dan?
Tematski je to dan koji se slavi 23. ožujka, a obilježava potpisivanje sporazuma iz Helsingforsa 1962. godine (Helsingfors je skandinavski naziv za Helsinki). Ideje za njegovo stvaranje postojale su i ranije, a donesen je u svrhu produbljenja suradnje i poboljšanja odnosa nordijskih zemalja. Sporazumom se, između ostalog, garantira jednako zakonsko tretiranje nordijskih građana bez obzira na to u kojoj se nordijskoj zemlji nalaze (mogu se primjerice obratiti zakonskim tijelima na vlastitom jeziku bez angažiranja službenih tumača ili prevoditelja).
Nordijske zemlje oduvijek su bile bliske na više razina: geografski, politički, kulturološki i jezično (izuzev Finske i Grenlanda budući da, za razliku od ostalih nordijskih jezika, finski i grenlandski ne pripadaju sjevernogermanskoj skupini jezika). Ta se bliskost prvi put formalizirala 1952. godine kada su Danska, Island, Norveška i Švedska osnovale Nordijsko vijeće (Nordiska rådet). Vijeću se 1955. pridružila Finska, 1970. Farski otoci i Ålandski otoci, a 1984. Grenland.
Logo Nordijskog vijeća
Jedne od prvih odluka Nordijskoga vijeća stupile su na snagu već 1954., a bile su osnivanje pasoške unije i uvođenje zajedničkog tržišta rada. Vojna suradnja nije bila jedan od ciljeva vijeća, već se ostvarivala preko NATO-a. Značajnije odluke vijeća bile su osnivanje Nordijskoga vijeća ministara (Nordiska Ministerrådet) 1971., čime se ostvarila bolja komunikacija između vlada te donošenje Nordijske konvencije o očuvanju okoliša (Nordiska Miljöskyddskonventionen) 1974.
Dugogodišnji logo Vijeća bio je labud s osam pera – simbol labuda kao nordijskog zajedništva preuzet je od danskog pjesnika Hansa Hartvisa Seedorffa Pedersena, a svako od osam pera predstavlja po jednu članicu. Od 2004. u nešto je modernijem, pojednostavljenom ruhu.
Nordijsko vijeće svake godine dijeli nagrade na području književnosti, filma, glazbe te zaštite okoliša, a među dobitnicima našli su se islandska pjevačica Björk, norveški književnik Jon Fosse, finski redatelj Aki Kaurismäki, švedska aktivistica Greta Thunberg i brojni drugi. Ovogodišnji slogan Vijeća glasi: Norden - starkare tillsammans ili otprilike Zajedno smo jači. Zato u to ime valja čestitati nordijski dan na svih osam jezika ;)
Glædelig Nordens dag! (danski)
Góðan Norðurlandadag! (ferojski)
Hyvää Pohjolan päivää! (finski)
Nunat Avannarliit ulluanni pilluaritsi! (grenladski)
Gleðilegan dag Norðurlandanna! (islandski)
God Nordens dag! (norveški)
Glad Nordens dag! (švedski)
Autori: Ante Sičić i Josip Janeš
