Kako Šveđani slave Uskrs?

U kršćanskoj je tradiciji Uskrs jedan od najznačajnijih blagdana. Njime obilježavamo Isusovo uskrsnuće, a prethodi mu Korizma, Veliki četvrtak i Veliki petak. Vrijeme je da istražimo kako se taj blagdan obilježava u geografski udaljenoj, ali srcu bliskoj Švedskoj.

Uz nama poznate uskrsne običaje u Švedskoj nalazimo i zanimljiva, pomalo i jeziva vjerovanja vezana uz taj veliki blagdan.

Pripreme za Uskrs

U sjevernim zemljama priprema za Uskrs počinje nešto ranije nego u Hrvatskoj. Naime, Skandinavci se počinju pripremati čak 3 dana prije početka Korizme tako što jedu što je više moguće hrane kako bi stvorili zalihe za 40 korizmenih dana.

Taj trodnevni period naziva se Fastlagen (od njem. – posna večer), a sastoji se od nedjelje – fastlagssöndagen (fastlagska nedjelja), također zvane köttsöndagen (mesna nedjelja), ponedjeljka – blåmåndagen (plavi ponedjeljak), također zvanog i fläskmåndagen (slaninski ponedjeljak) ili korvmåndagen (kobasični ponedjeljak) te utorka – fettisdagen (debeli dan) kada se jedu tradicionalni švedski kolači zvani semlor. 

Zatim slijedi Pepelnica kojom počinje fastan (Korizma ili post) koji traje do Uskrsa. U prošlosti je većina ljudi tijekom Korizme postila, što je značilo 40 dana bez mesa i jaja. Budući da su koke vrijedno nesle i u tom periodu, stvorile bi se velike zalihe jaja koja bi se onda tradicionalno jela na Uskrs. Time su jaja postala jednim od najpoznatijih simbola ovoga blagdana.

U tim danima Šveđani prave björkris (šibe od brezinih grančica) kojima su se nekada davno naganjali i tukli, naravno iz šale. U današnje vrijeme ga ukrašavaju obojanim perima, što, skupa s brezinim listovima koji izbijaju iz šibe, simbolizira dolazak proljeća. 

U četvrtak prije Uskrsa slavi se skärstorsdagen (u prijevodu „čisti četvrtak“ – dan za čišćenje duše; Veliki četvrtak). Na taj dan se djeca oblače u påskkäringar (uskrsne vještice) i kucaju po vratima od kuće do kuće u nadi da će dobiti slatkiše ili koji novčić. U zamjenu za darove djeca ostavljaju male uskrsne čestitke koje su sama nacrtala.

Dan kasnije slavi se långfredagen (u prijevodu „dugi petak“ – Isusu je to bio najdulji dan u životu zbog patnje koju je proživio na križu; Veliki petak), koji obilježava dan Isusova raspeća i smrti na križu. Do 1970-tih u Švedskoj bi se na taj dan zatvorili svi lokali, a na radiju puštala samo religijska glazba kako bi se u miru moglo misliti na Isusovu smrt.

Uskršnje…vještice?

Nekada davno Uskrs nije bio toliko radostan blagdan u Švedskoj. Vjerovalo se da postoje påskkäringar, vještice koje surađuju s đavlom, a skärtorsdagen bio je häxornas natt (Noć vještica), dan kada bi đavao pozvao sve vještice na okupljanje na planinu Blåkulla (njem. Brocken ili Blocksberg).

Påskkäringar bi tamo putovale letjevši na kravama, kozama, metlama ili drugim kućanskim predmetima, a ponekad bi ukrale djecu koja bi kasnije postala đavolje sluge. Ljudi su se, naravno, bojali tog vjerovanja, ali nisu bili bespomoćni.

Noć uoči långfredagena zatvorili bi sva vrata i sakrili sve predmete koje bi vješticama mogle poslužiti kao prijevozno sredstvo, na vrata štale bi naslikali križ koji bi čuvao životinje i tako onemogućili vješticama odlazak na Blåkullu.

U skladu s tim vjerovanjem, u 19. st. počela je ranije spomenuta tradicija maskiranja u påskkäringar – odrasli i djeca bi se prerušili u vještice i strašili ljude tako što bi bacali kamenje u dimnjak ili ga prekrili staklom kako bi se kuća napunila dimom. Na svu sreću, ta je tradicija evoluirala, čime su strašne vještice zamijenila vesela dječica u lovu na slatkiše :)

Uskršnji blagdanski stol

Švedski blagdanski stol u vrijeme Uskrsa ima nekoliko poveznica s hrvatskim, ali vrlo malo. Na oba će se stola, naravno, moći pronaći neka verzija kuhanih jaja i šunke, ali to je otprilike to. 

Što onda Šveđani jedu ako ne rotkvice, hren i mladi luk?

Doručak, ručak ili večera?

Dok se mi ponajviše veselimo uskršnjem doručku i ručku, u Švedskoj hrana uveseljava kasnije u danu, za večerom, ali ranije u tjednu. Šveđani svoju uskršnju gozbu pripremaju dan ranije, na påskafton - Veliku subotu.

I dok jedni biraju servirati hladna jela za ručak, a ona pečena za večeru, drugi sve serviraju za večerom kao påskbordet, odnosno uskršnji švedski stol. 

Riba, riba i… janjetina?!

Kako su zime na sjeveru hladne i duge, kroz povijest se uskršnji stol obično sastojao od zaliha zimnice, s naglaskom na ukiseljenim delicijama. Nezaobilazna je ukiseljena haringa koja je servirana uz kuhana jaja i dimljeni losos. 

Obilje jaja za uskršnjim stolom povezano je s vremenom korizme tijekom kojeg se nisu jeli meso i jaja. Iako Šveđani više ne poste, jaja i dalje konzumiraju u velikoj količini baš u vrijeme Uskrsa, kada post završava.

Najčešće se serviraju kuhana jaja s kavijarom (ägghalvor med kaviar) ili salata s jajima (gubbröra) što je zapravo salata s krumpirom (potatissallad) na višem nivou. Osim krumpira i jaja, gubbröra mora sadržavati inćune, kopar, crveni luk, vrhnje i majonezu da bi bila prava starčeva mješavina, što joj je naziv u doslovnom prijevodu. Ili radije starčev kaos :)

Krumpir se poslužuje kuhan ili u složencu Janssonovo iskušenje (Janssons frestelse) koji se često priprema i za vrijeme Božića. To je tradicionalni složenac za koji se u protvanu ispeče krumpir s lukom, vrhnjem, krušnim mrvicama i, ne biste vjerovali, inćunima. Inćuni i papaline najčešće su vrste ribe koje se koriste u ovakvim jelima.

Što se tiče mesa, janjetina je kao specijalitet za uskršnjim stolom uvedena kasnije, tijekom 20. stoljeća, a dolazi od židovske tradicije biblijskog “uskrsnog janjeta” koje su Isus i njegovi učenici jeli na Veliki četvrtak.

Tijekom 30-ih godina prošlog stoljeća populizirana je i uskrsna šunka, tradicionalno pripremana i u Hrvatskoj. Sve češće se za Uskrs u Švedskoj poslužuju mesne okruglice i prinskorv, mini kobasice koje se kao predjelo poslužuju i za Božić.

Nezaobilazna kultura jedenja slatkiša

Iako postoje različiti recepti za torte i kolače koje Šveđani pripremaju za Uskrs, najpopularniji desert ostaju slatkiši (godis), a za vrijeme Uskrsa dolaze pakirani u velikim papirnatim jajima - påskägg - punjenim različitim vrstama slatkiša.

Uskršnja jaja nerijetko su punjena čokoladnim zečevima i čokoladicama s marcipanom. Prema istraživanjima iz 2021. godine, prosječni stanovnik Švedske godišnje pojede oko 15 kilograma slatkiša pa nas zato i ne čudi da je glavni uskrsni desert upravo čokolada!

Šveđani šećer unose i popularnim bezalkoholnim pićem nalik Coca-Coli koji se zove påskmust tijekom Uskrsa, a julmust tijekom Božića.

Autori: Ante Sičić i Sara Malić