Midsommar, sankthans i ljeto u Skandinaviji
Nadam se da ste pronašli način kako da se ohladite u ovom toplinskom valu. Dojma sam da ljeto nije pokucalo na vrata nego da je odlučilo direktno provaliti kroz njih! No sumnjam da većini to teško pada. Škola je gotova, spajaju se vikendi i pritom se obilježavaju neki stari narodni običaji.
Svetkovine ljeta poput Ivanja prisutne su kod nas kao i u većini Europe. Jedinstven su spoj poganskih običaja i kršćanstva, a u Skandinaviji zauzimaju posebno mjesto u srcima ljudi. Prisjetit ćemo se kako je došlo do miješanja magije, proricanja i narodnog vjerovanja sa štovanjem kršćanskih svetaca, a otkrit ćemo koji običaji žive i danas.
Midsommar - od folklora do švedskog nacionalnog identiteta
Midsommar je vjerojatno najveći švedski praznik među širom populacijom. Ako se slučajno zateknete u Švedskoj između 20. i 26. lipnja, male su šanse da će vam promaknuti ples i pjesma, cvjetni vjenčići i tradicionalni svibanjski stup - midsommarstången ili majstången. Sve su to simboli koje Šveđani smatraju neizostavnim dijelom vlastitog kulturnog naslijeđa. Stoga ne čudi da je mnogima midsommar važniji od službenog dana državnosti 6. lipnja.
Današnji oblik poprimio je početkom prošlog stoljeća kad si je sve veći broj građana mogao priuštiti praznike izvan grada. Tipična destinacija bila je seoska idila kod rodbine, a praznici bi se vremenski najčešće poklopili s drugom polovicom lipnja. Mnogi si Šveđani doduše nisu mogli priuštiti put izvan grada tako da je midsommar postepeno došao u urbane sredine te malo po malo zacementirao status neslužbenog dana državnosti. Danas se slavi kao državni praznik koji pada na vikend između 20. i 26. lipnja.
Sankthansaften - krijes koji nas uvodi u duže noći
Sankthansaften ili u Norveškoj također poznat kao jonsok izvorno je kršćanski blagdan u spomen rođenja Ivana Krstitelja točno šest mjeseci prije Kristovog rođenja na Božić. Nije slučajno da pada približno na dan ljetnog solsticija. Svetkovine ljeta odvijale su se puno prije nego li je kršćanstvo stiglo u Skandinaviju, a na ovaj je način ljudima bilo lakše prigrliti novu vjeru. I premda nije državni praznik u Danskoj i Norveškoj, svejedno se obilježava proslavama i paljenjem divovskog krijesa koji simbolično štiti od nadolazećih dužih noći. Nažalost, zbog ovogodišnjih dugih suša ove će godine izostati tradicionalni krijes na mnogim mjestima u Danskoj.
47.39 metara visok krijes u Ålesundu s kojim je 2016. postavljen Guinessov rekord
Narodna vjerovanja
Midsommar ili sankthans su prema narodnim predajama bili dani prožeti magijom i nadnaravnim svojstvima. Vjerovalo se da ljekovite biljke postaju posebno potentne i da jutarnja rosa ima iscjeljujuće moći. Ubiranjem više vrsta cvijeća i stavljanjem pod jastuk mogli ste proreći s kim ćete provesti ostatak života.
No nisu isključivo dobre sile vladale taj dan. Mnogi su vjerovali da su vještice bile posebno aktivne u ivanjskoj noći. Letjele su na mistično mjesto zvano Bloksbjerg, Blokksberg ili Blåkula gdje su se sastajale s Nečastivim. Kako bi se zaštitili od zlih čari, seljaci su palili visoke kresove, najčešće na povišenim i dobro vidljivim mjestima. U Danskoj se i danas mogu vidjeti lutke vještica iznad ivanjskog krijesa, ali sve više ljudi odustaje od tog običaja jer ih podsjeća na barbarske progone žena koji su prestali tek prije 330 godina.
