Syttende mai - dan norveškog ustava
Ako se kojim slučajem nađete u Norveškoj 17. svibnja, velike su šanse da ćete naići na dječje povorke pune zastava, starije i mlađe ljude u narodnim nošnjama i sveopće veselje na ulicama. Ipak se radi o najvažnijem datumu u norveškoj povijesti - danu ustava (Grunnlovsdagen). Zašto baš na taj dan vlada takvo ludilo i kako to da nema sličnih ludih proslava u Danskoj i Švedskoj na dan državnosti?
Za odgovor ćemo odvrtjeti vrijeme unatrag na nešto više od 200 godina. Pred kraj Napoleonskih ratova Norveška se nakratko osamostalila od Danskog kraljevstva pod čijom je vladavinom bila skoro 300 godina. Danski kralj u ratu je podržao Napoleona, a njegovim porazom morao se odreći “kolonije” na sjeveru i predati ju Švedskoj koja je bila na strani Britanaca.
Pred sam kraj rata Norvežani su shvatili da im se pruža jedinstvena prilika da napokon kroje vlastitu sudbinu. Tako su 17. svibnja 1814. u mjestašcu Eidsvoll sastavili i izglasali vlastiti ustav - Grunnloven. On je nalagao trodiobu vlasti i veće ovlasti naroda preko glasanja na parlamentarnim izborima. Slični principi do tad su postojali jedino u ustavima SAD-a i Francuske.
Švedski kralj nije bio pretjerano oduševljen norveškim težnjama za nezavisnošću. No nakon kratkog rata i niza pregovora dopustio je Norvežanima korištenje ustava uz par preinaka. Osim toga morali su ga prihvatiti kao kralja i pristati na zajedničku vanjsku politiku.
I premda nisu ostvarili neovisnost kakvu su sanjali, 1814. bit će zapamćena kao godina rođenja suvremene norveške države. U narednim godinama promišljat će se norveški identitet. Skupljat će se zbirke narodnih predaja, bajki i pjesama, a velikani poput Henrika Ibsena i Edvarda Griega stvarat će svoja najpoznatija djela. Sustavno će se raditi na norveškom jeziku što će naposljetku iznjedriti ne jedno nego čak dva pisma - bokmål i nynorsk! Norvežani će službeno postati neovisni 1905. ali većini će taj datum biti samo puka formalnost u usporedbi sa 17. svibnjem 1814.
Norvežani su mi oduvijek djelovali kao najveći patrioti među Skandinavcima. Možda je razlog tome da su se u novijoj povijesti morali znatno više pomučiti po pitanju slobode i nezavisnosti od svojih susjeda. Sad mogu s ponosom slaviti dan državnosti znajući da žive u jednoj od najbogatijih država u svijetu i u društvu koje brine o vlastitim građanima. Vjerujem da će danas pasti priličan broj sladoleda i hotdogova (pølse med brød), a da će proslave trajati dugo u noć. Sasvim zasluženo.
Gratulerer med dagen!
