Fastelavn - danski fašnik
Od Rijeke do Ria karneval se ustalio u skoro svim kutcima svijeta, a pritom nije zaobišao ni nordijske zemlje. Iako se radi o protestantskim kulturama, dobar dio pokladnih običaja zadržao se do danas. Mnogi od njih vrlo su slični u cijeloj Skandinaviji i šire, a ovdje ćemo predstaviti običaje u Danskoj koji žive i danas, posebice kod najmlađih uzrasta.
Riječ fastelavn je složenica od faste - post i aften - večer (originalno iz srednjeniskonjemačkog vastelavent), dakle večer prije posta ili korizme. Osim maskiranih povorki ono što će vam prvo privući pozornost je količina slastica koje se konzumiraju zadnja tri dana prije početka korizme. Ponajviše fastelavnsbolle (u Švedskoj poznatija kao semla) - slatko pecivo punjeno nadjevom od badema i šlagom. U 16. stoljeću pščenična su peciva bila luksuz i delikatesa, stoga ih se jedino smjelo jesti za posebne prilike poput Božića ili poklada. Procjenjuje se da će 80% Danaca pojesti barem jednu ove godine.
Neki od običaja sežu u predkršćansko doba, primjerice pokladno šibanje (fastelavnsris) u ritualima plodnosti. U kršćanstvu ih se tumačilo kao znak solidarnosti s patnjom Krista, a s vremenom je običaj dobio razigrani karakter. Danas su pokladne šibe neizostavan dio dekoracija domova u Danskoj i Norveškoj.
Najčudniji običaj zasigurno je udaranje mačke iz bačve (at slå katten af tønden) u kojem se djeca postroje u kolonu gdje svatko smije palicom jedanput udariti bačvu slatkiša sve dok se ona ne raprsne (slično piñati). Brutalna pozadina imena ovog običaja prije je uključivala žive mačke, ali ova i ostale prakse zlostavljanja životinja za vrijeme fastelavna srećom su zamrle u 19. stoljeću.
Udaranje mačke iz bačve u društvenom domu.
Fastelavn je i dalje važan događaj u Danskoj, ali značaj mu se prilično smanjio zadnjih godina. Do 1970. ponedjeljak prije pepelnice bio je školski praznik, ali ono što mnoge ipak najviše brine je činjenica da sve više djece s većim veseljem obilježava američku Noć vještica nego vlastite pokladne običaje.
