Tko su Sámi, starosjedioci Skandinavije?
Sámi ili kako ih se često pogrešno naziva Laponcima* domorodački su narod koji već preko 10 000 godina živi u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj i Rusiji. Njihov izvorni teritorij stanovanja zove se Sápmi, a prostire se od sjevera Skandinavije, preko sjeverne Finske sve do Murmanske oblasti u Rusiji.
*slično “Indijancima” i “indijanskim” kod sjevernoameričkih naroda, radi se o imenu koje su im drugi prišili iz neznanja
Tradicionalno su se bavili uzgojem sobova ili ribarstvom, a mnogi su živjeli nomadskim načinom života i njegovali šamanistički sustav vjerovanja s naglaskom na bliskoj povezanosti s prirodom. Danas većina živi u gradovima, ali najviši udio među ukupnim stanovništvom imaju u sjevernim općinama u Norveškoj i Švedskoj.
Ne postoji jedan sámski jezik, nego čak 11, a pripadaju ugrofinskoj skupini jezika zajedno s finskim, estonskim i mađarskim. Nažalost, nekima od njih prijeti izumiranje i stoga je već neko vrijeme u tijeku snažan val revitalizacije među novim naraštajima, s djelomičnim uspjehom. Sjevernosámski ima najviše govornika. Neke od njegovih značajki su da ima sedam padeža i u pismu koristi slova kojih nema u skandinavskim jezicima, a koja postoje u slavenskim, npr. č, š i ž. Moram priznati da me je iznenadilo da slavenska riječ morž najvjerojatnije dolazi od sámske morša :)
Vijesti na sámskom na norveškoj televiziji.
Sáme su u prošlosti potlačivali i diskriminirali zbog svoje osobitosti i ne uklapanja u dominantni stil života. Položaj u društvu znatno im se pogoršao u 19. stoljeću, u vremenu kad je nacionalni identitet bio od posebne važnosti, često sa sloganom: Ett folk, ett språk (Jedan narod, jedan jezik). U Norveškoj su primjerice doneseni zakoni o tome da ne smiju posjedovati zemlju ukoliko ne govore norveški. Odgovaralo ih se od korištenja jezika u javnosti, a mnogima se “savjetovalo” da pošalju djecu u kilometrima udaljene internate ne bili naučili jezik i postali “pravim” Norvežanima. Situacija je bila utoliko gora da u većini internata nastavnici nisu govorili sámski, a većina djece nije znala norveški. Kakva je to onda nastava uopće mogla biti? Ne čudi da su mnogi naraštaji Sáma potisnuli svoje podrijetlo obgrlivši norveški ili švedski identitet pošto se njihov vlastiti poistovjećivao s primitivizmom i nedostatkom kulture (švedski film Sameblodet iz 2014. progovara o ovoj temi).
Nakon Drugog svjetskog rata Sámi napokon postaju vidljiviji u društvu i podiže se svijest o borbi za njihova prava. Danas su prepoznati kao urfolk (starosjedioci), a sámski je uz norveški službeni jezik u Norveškoj i manjinski jezik u Švedskoj i Finskoj. Posebno su dirljive bile riječi norveškog kralja Haralda V. kad se 1997. javno ispričao pred sámskim parlamentom (Sametinget) za počinjenu represiju i izjavio da je norveška država utemeljena na teritoriju dva naroda: Norvežana i Sáma. Nacionalni dan Sáma upravo je danas, 6. veljače, dan kad će mnogi s ponosom nositi šarene nošnje i zapjevati joik. Lihkku beivviin!
Pobjednik švedskog talent showa iz 2014. Tema joika je evocirati ili odraziti osobu, životinju ili mjesto. Glagol “joikati” je prijelazan što znači da se veže uz direktni objekt. Ne “joikamo” o nekome ili nečemu, nego “joikamo” nekoga ili nešto. Ovdje Jon Henrik “joika” svog preminulog prijatelja Daniela.
