Mali vodič kroz Grenland

Jan 12

Autor: Ante Sičić

Grenland se nedavno probio na medijsku scenu budući da je Donald Trump opet poslao Danskoj ponudu o kupovini toga hladnog otoka, a danski je kralj, Frederik X., gotovo prikladno, 20. prosinca 2024. dao izmijeniti kraljevski grb tako da grb Grenlanda na njemu bude istaknutiji, odnosno dobije svoje vlastito polje na štitu - polarnog medvjeda na plavom polju.

Osim toga grenlandski glavni grad Nuuk nedavno je dobio zračne linije iz Europe, Kanade i SAD-a. Ako su vam hrvatske zime postale pretople zbog globalnog zatopljenja, nema idealnijeg trenutka za put u tu prohladnu zemlju od ovog! U ovom tekstu čeka vas kratki pregled zanimljivih podataka o unikatnom i dalekom Grenlandu.

Geografija

Grenland ima dva službena jezika, a tako i dva službena naziva – Grønland (danski) i Kalaallit Nunaat („inuitski“, Zemlja Grenlanđana). Od Grenlandovih 2,17 milijuna kilometara kvadratnih čak četiri petine prekrivene su vječnim ledom koji dolazi do 3,2 kilometra debljine. U tom ledu smješteno je 10% svjetske zalihe slatke vode.

Usprkos svojoj nepristupačnoj unutrašnjosti, Grenland obavija 44 000 kilometra obale gdje su smješteni njegovi najveći gradovi, uključujući i glavni grad Nuuk (dan. Godthåb) u kojemu živi petina sveukupnog stanovništva od oko 56 000. 89% stanovništva su Inuiti, a ostali većinom Danci.

Povijest

Europljani naseljavaju Grenland 985. kada Erik Crveni (staronord. Eiríkur Rauði) dolazi tamo s Islanda. To znamo iz Sage o Eriku Crvenom i Sage o Grenlanđanima koje nam pripovijedaju kako je domišljati Erik, po povratku na Island, svima ispričao o zemaljskome raju, predivnoj i plodnoj, Zelenoj zemlji, nakon čega su određeni Islanđani pohrlili u nadi da će pobjeći od islandske neimaštine.

Kad su stigli na Grenland, većina njih odlučila je prihvatiti Erika za poglavicu i ostati na Grenlandu. Tako da, ako ste se ikada pitali zašto se jedan od najsurovijih otoka na planetu zove Zelenom zemljom, sad znate da je to ime zapravo ustanovljeno na čistoj laži islandskoga riđobradog nevaljalca.

No, taj ostanak Europljana na Grenlandu omogućio je i europsko otkrivanje Amerike samo 25 godina poslije. Glavni akter te priče bio je Erikov sin, Leif Eriksson, koji je zaplovivši s Grenlanda stigao do današnjeg Newfoundlanda te tu zemlju nazvao Vínland.

Cijelu priču potvrđuje nam arheološko nalazište u L'Anse aux Meadowsu gdje je 1961. nađeno vikinško selo. Da, dobro ste pročitali, Kristofor Kolumbo ne samo da je otkrio krivi kontinent, već je bio tek drugi Europljanin koji ga je otkrio.

U stoljećima nakon tih vikinških otkrića uslijedila su relativno mirna vremena koja su zadnjih četiri stoljeća bila obilježena danskim naseljavanjem i kolonizacijom te konačnim proglašenjem danskog vrhovništva nad Grenlandom 1921.

Grenland je danas autonomna pokrajina Danske s vlastitom upravom i članovima u danskom parlamentu te svake godine prima 3,2 milijarde kruna poticaja od Danske.

U pop-kulturi, Grenland je doživio znatniju pozornost kada je u kolovozu 2018. Donald Trump danskomu ambasadoru Larsu Gertu Loseu poslao ponudu o kupovini Grenlanda i pripojenju istoga u SAD zbog njegovog strateškog položaja.

Poznati američki voditelj Conan O'Brien kao reakciju na predsjednikov prijedlog snimio je šaljivi serijal skečeva Conan in Greenland u kojem posjećuje Grenland u anticipaciji učlanjenja u SAD. Serijal je dostupan na Youtube-u.

Ako vas zanima sadržaj na danskom, ima pregršt sadržaja na web stranici danske radiotelevizije, ali naša preporuka je Gennem Grønland u kojoj ni više ni manje nego grenlandski zet Jaime Lannister (Nikolaj Coster Waldau) istražuje ljepote tamošnjeg krajolika.

Također, ako želite saznati više o ovoj fascinantnoj zemlji iz prve ruke, preporučamo knjigu Proroci fjorda Vječnost, danskoga spisatelja Kima Leinea koji je velik dio života proveo ondje. Knjigu je s danskog preveo naš prevoditelj i dragi kolega Mišo Grundler.

Jeste li znali?

Danska i Grenland sklopile su dogovor o tome da, ako Grenland zaradi dovoljno od turizma, više neće trebati dobivati džeparac od Danske te će moći sam donositi više odluka.

Jezik

Gospodin Leine je prije nekoliko godina, tijekom predstavljanja svoje knjige u Zagrebu, u jednom trenutku spomenuo kako je grenlandski vjerojatno najteži jezik na svijetu. Kao primjer je naveo kako glagoli u tom jeziku imaju padeže.

Ta me njegova izjava silno zaintrigirala budući da sam prema njegovu duboko potresenu izrazu lica vidio da se tu zacijelo radi o više od samo mijenjanja glagola po licima. Naime, grenlandski jezik, zvan Kalaallisut, ima glagole koji se mijenjaju na mnogo više načina od čak i hrvatskih glagola.

Grenlandski glagoli sprežu se po čak četiri lica (za razliku od većine jezika koji imaju tri), osam načina (izjavni, upitni, naredbeni, željni, pogodbeni, uzročni, istodobni i svjedočni), a imenice sklanjaju po osam padeža.

Budući da je grenlandski aglutinativni jezik, što znači da se riječi tvore lijepljenjem nastavaka, jednom riječju s više nastavaka možemo izreći puno toga te se često događa da jako duge riječi zapravo imaju jednostavna, ali apstraktna značenja.

Na primjer – na riječ oqaq, koja znači jezik (organ), možemo dodati nastavke te dobiti oqaloqatigiinneq koji znači razgovor.

Neke korisne fraze koje po svemu sudeći predstavljaju vjerojatnu fabulu pokušaja razgovora s Grenlanđanima:

Qanoq ippit? – Kako si?

Qanoq ateqarpit? – Kako se zoveš?

Utoqqatserpunga – Ispričavam se

Kalaallisut oqalusinnanngilanga – Ne govorim dobro grenlandski

Tuluttut oqaluttarpi – Pričaš li engleski?

Ikiu! – Upomoć!

Komplicirano, zar ne? No, nemajte straha! Na Grenlandu je drugi službeni jezik danski te smo sigurni da ćete se uz znanje stečeno na tečajevima bez problema snaći u bijelim pustarama Zelene zemlje.

Jeste li znali?

Hrvatski ima jednu posuđenicu iz inuitskog, koja predstavlja prijevozno sredstvo na vodi i u originalu se piše qajaq.

Grenlandska kuhinja

Kao što ste dosad zaključili, tvrdi grenlandski vremenski uvjeti iziskuju još tvrđu prehranu i način života. Jedna od najpopularnijih pića na Grenlandu je kava, zvana kaapi.

Tamošnjim je stanovnicima, doduše, potrebno više od obične crne kave kako bi si obojali život i zato je pripremaju na svojevrstan način.

Osim friško skuhane kave, u to piće ide i slatko vrhnje, liker od kave, konjak i viski, što nam ujedno i dokazuje to da su irski redovnici koji su posjećivali taj hladni otok ondje ostavili kulturu, kad već nisu uspjeli religiju.

Kuhinja im se sastoji od sitnih plodova mora, ptica, ovaca, tuljana, mošusnih goveda, narvala pa sve do glomaznih kitova. Neka od tradicionalnih jela su gulaš od tuljana s krumpirima – suaasat te sušena fermentirana riba – amassat.

Ako ste pak raspoloženi za film u subotu navečer, umastite brk grickalicom koja, vjerovali ili ne, zapinje među zube više od kokica – rezanim komadićima kitove kože, zvanim mattak.

Stoga, ako ste jedni od onih svetogrdnika koji trijebe bijelo s pršuta, grenlandska kuhinja možda nije za vas, no zato bi vas Grenlađani mogli naučiti kako više ne trebate lagati kad na Zoom meet-u kažete da vam je u šalici kava.